Na svaki Vaš upit, odgovaramo u kratkom vremenskom intervalu. Pogledajte odgovore na pitanja koja nam se najčešće postavljaju !
Vaša nekretnina nije etažirana, nije upisana u zemljišne knjige, imate upisane terete, nemate uporabne dozvole, nisu Vam usklađeni katastarske i zemljišne knjige ili jednostavno niste sigurni da li je dokumentacija koju posjedujete uredna, nazovite i dogovorite sastanak u našem uredu ili ćemo mi posjetiti Vas !
Kupac nekretnine mora predočiti dokaz o državljanstvu Republike Hrvatske (domovnicu ili osobnu iskaznicu). Priznaje se fotokopija jednog od navedenih dokumenata, isključivo uz predočenje originala.
Naravno da mogu. Strani državljani iz zemalja Europske unije, mogu bez ograničenja, osim poljoprivrednih zemljišta, kupovati nekretnine u Republici Hrvatskoj. Dražavljani ostalih zemalja koje nisu članice EU, mogu također kupovati nekretnine ali isključivo uz “Suglasnost” Ministarstva pravosuđa a koju suglasnost, mogu dobiti samo oni državljani s čijim matičnim državama, Republika Hrvatska ima potpisan ugovor o reciprocitetu.
Ukoliko strani državljanin ima otvoreno trgovačko društvo u Republici Hrvatskoj, može bez ikakvih ograničenja kupovati sve vrste nekretnina.
Sve strane fizičke ili pravne osobe, mogu bez ikakvih smetnji i ograničenja prodavati svoje nekretnine u Republici Hrvatskoj.
Zakon o porezu na promet nekretnina (NN 115/16, 106/18, na snazi od 01.01.2019.
ZAKON O POREZU NA PROMET NEKRETNINA
DIO PRVI
UVODNE ODREDBE
Članak 1.
Porez na promet nekretnina obračunava se i plaća prema odredbama ovoga Zakona.
Članak 2.
Prihod od poreza na promet nekretnina pripada jedinici lokalne samouprave na području koje se nekretnina nalazi.
Članak 3.
Domaće i strane fizičke ili pravne osobe izjednačene su glede plaćanja poreza na promet nekretnina ako međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno.
Članak 4.
(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:
1. promet nekretnina je svako stjecanje vlasništva nekretnine u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: stjecanje nekretnine)
2. stjecanjem nekretnine smatra se kupoprodaja, zamjena, nasljeđivanje, darovanje, unošenje i izuzimanje nekretnina iz trgovačkog društva, stjecanje dosjelošću, stjecanje nekretnina u postupku likvidacije ili stečaja, stjecanje na temelju odluka suda ili drugog tijela, stjecanje temeljem zakona te ostali načini stjecanja nekretnina od drugih osoba
3. nekretnine su zemljišta i građevine
4. zemljišta su poljoprivredna, građevinska i druga zemljišta
5. građevine su stambene, poslovne i sve druge zgrade te njihovi dijelovi
6. tržišna vrijednost nekretnine je cijena nekretnine koja se postiže ili se može postići na tržištu u trenutku nastanka porezne obveze
7. isprava o stjecanju nekretnine je svaka isprava, javnobilježnički akt ili odluka nadležnog tijela kojom dolazi do stjecanja ili promjene vlasništva nekretnine u Republici Hrvatskoj.
(2) Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.
Da. Najbolje je da ga ovjerite u našem diplomatskom predstavništvu. Ako ga ovjerite kod stranog javnog bilježnika, takva ovjera mora imati Apostile pečat koji predstavlja međunarodnu potvrdu o pravnoj ispravnosti dokumenta, te se isti mora prevesti u Hrvatskoj kod ovlaštenog sudskog prevoditelja.
Imenik sadrži sljedeće podatke:
Agent je dužan svaku promjenu podataka koji se evidentiraju u Imeniku prijaviti Hrvatskoj gospodarskoj komori, Sektor za trgovinu i financijske institucije, Rooseveltov trg 2, 10000 Zagreb, e-mail: nekretnine@hgk.hr, tel.: 01/4561-624 u roku od 30 dana od dana nastanka promjene radi upisa promjene u Imenik.
Registar sadrži sljedeće podatke:
Posrednik je dužan svaku promjenu podataka koji se evidentiraju u Registru prijaviti Hrvatskoj gospodarskoj komori, Sektoru za trgovinu i financijske institucije, Rooseveltov trg 2, 10000 Zagreb, e-mail: nekretnine@hgk.hr, tel.: 01/4561-624 u roku od 30 dana od dana nastanka promjene radi upisa promjene u Registar.
Kada govorimo o nalogodavcu kod prometa nekretnina tada to mogu biti prodavatelj, kupac, zakupnik, zakupodavac, najmodavac, najmoprimac, nositelj prava građenja i drugi mogući sudionici u prometu nekretnina kako slijedi:
Prodavatelj je nalogodavac kada angažira agenciju da mu pomogne pronaći kupca, te je za taj angažirani posao sklopio ugovor o posredovanju. Nakon obavljenog posla, prodavatelj je obvezan agenciji platiti posredničku proviziju.
Kupac je nalogodavac kada angažira agenciju da mu pomogne pronaći nekretninu prema određenim karakteristikama, te je za taj angažirani posao sklopio ugovor o posredovanju. Nakon obavljenog posla, kupac je obvezan agenciji platiti posredničku proviziju.
Najmodavac je nalogodavac kada angažira agenciju da mu pomogne za njegovu nekretninu pronaći najmoprimca, te je za taj angažirani posao sklopio ugovor o posredovanju. Nakon obavljenog posla, najmodavac je obvezan agenciji platiti posredničku proviziju.
Najmoprimac je nalogodavac kada angažira agenciju da mu pomogne pronaći nekretninu prema određenim karakteristikama, te je za taj angažirani posao sklopio ugovor o posredovanju. Nakon obavljenog posla, najmoprimac je obvezan agenciji platiti posredničku proviziju.
Posredovanjem u prometu nekretnina mogu se uz naknadu baviti samo posrednici koji ispunjavaju uvjete u skladu s odredbama Zakona.
Uvjeti za obavljanje posredovanja u prometu nekretnina propisani su člancima 4. – 14. Zakona, dok su odredbama članka 18. Zakona propisani opći uvjeti poslovanja.
Osnovni su uvjeti koje posrednik treba ispuniti kako bi pribavio rješenje o ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti posredovanja u prometu nekretnina i upisao se u Registar posrednika da ima ugovor o radu na puno radno vrijeme s osobom koja je agent posredovanja u prometu nekretnina te da ima ugovor o osiguranju s ovlaštenim osiguravateljskim društvom za slučaj odgovornosti za štetu nastalu obavljanjem djelatnosti posrednika.
Posrednik može započeti obavljati djelatnost posredovanja danom prijma Rješenja o ispunjavanju uvjeta za obavljanje posredovanja u prometu nekretnina koje donosi Ministarstvo gospodarstvo.
Najviše nedoumica se odnosi na pitanje tj. slučaj: “Je li osoba koja se javila agenciji za promet nekretnina na njen oglas objavljen u novinama ili na njezinim internet stranicama, vezano za prodaju/najam nekretnine, time postala nalogodavac u kupovini/najmu te je li obvezna potpisati ugovor o posredovanju u prometu nekretninama i platiti agenciji posredničku proviziju ako dođe do kupnje/najma” ?
Prema tumačenju odredbi Zakona o posredovanju u prometu nekretnina od strane Ministarstva gospodarstva koje laiku nije nimalo jednostavno shvatiti, najjednostavniji odgovor je – NE!
Naime, zainteresirani kupac/najmoprimac koji je pročitao agencijski oglas nekretnine u novinama ili je nekretninu vidio u ponudi na internet stranicama agencije za te nekretnine nije nalogodavac koji je u obvezi platiti agenciji posredničku proviziju, nego se smatra tzv. “trećom stranom” za koju ta obveza ne postoji.
Na osnovi Zakona o posredovanju u prometu nekretnina, obveza plaćanja posredničke provizije proizlazi isključivo za nalogodavca. To je osoba koja je angažirala agenciju da za njega posreduje.
Agencija svoju posredničku proviziju smije naplatiti samo ako je angažirana od klijenta i o tome ima zaključen ugovor o posredovanju. Na žalost, praksa na terenu često demantira prethodno navedeno. Događa se da potencijalni kupac (najčešće telefonom) pita za određenu nekretninu iz ponude agencije, a onda agencija kupnju/najam nekretnine uvjetuje plaćanjem posredničke provizije. Takva praksa nije u skladu sa zakonom, potrošačkim pravima i moralom. Dakle taj potencijalni kupac nije nalogodavac – on je “treća strana”!
Važno je istaknuti i da posrednik koji bi radio protivno prethodno sklopljenom ugovoru o posredovanju npr. s prodavateljem, odnosno koji bi radio protivno interesima prodavatelja (nalogodavac) za drugu stranu (osoba koju je vodio u obilazak i razgledavanje nekretnina) što se može okarakterizirati potencijalnim sukobom interesa, može izgubiti pravo na posredničku naknadu. Naravno, to bi trebalo dokazati u odgovarajućem postupku pred nadležnim sudom.
Izjava kojom prodavatelj izjavljuje da je od kupca primio cjelokupan iznos ugovorene kupoprodajne cijene, slijedom čega istome dozvoljava zemljišno-knjižni prijenos prava vlasništva na nekretnini koja je predmet kupoprodajnog ugovora.
Pravo vlasništva nekretnine ne stječe se automatski, nego upisom u zemljišne knjige
Temelj za stjecanje prava na nekretnini može biti:
1. pravni posao (ugovor o kupoprodaji, ugovor o darovanju i sl.)
2. odluka suda, odnosno druge nadležne vlasti
3. nasljeđivanje
4. zakon
Stjecanje prava vlasništva na nekretnini temeljem ugovora o kupoprodaji:
Sklapanjem ugovora o kupoprodaji ne znači da ste postali vlasnikom nekretnine. Naime, pravo vlasništva nekretnine ne stječe se automatski, nego upisom u zemljišne knjige i to temeljem isprava koje ispunjavaju sve opće i posebne pretpostavke propisane zakonom.
Prijedlog za upis prava vlasništva podnosi se mjesno nadležnom općinskom sudu koji vodi zemljišnu knjigu (zemljišnoknjižnom sudu). Također, omogućeno je i podnošenje elektroničkog prijedloga za upis u zemljišnu knjigu, putem javnog bilježnika ili odvjetnika, kao ovlaštenih korisnika informacijskog sustava u primjeni u poslovanju suda ili putem sustava e-Građani.
Za elektroničko podnošenje prijedloga za upis predviđeno je plaćanje sudske pristojbe u iznosu umanjenom 50% u odnosu na propisanu sudsku pristojbu za podnošenje prijedloga za upis (članak 7., Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“, broj 118/2018.).
Potrebna dokumentacija:
Za upis prava vlasništva nekretnine na temelju ugovora o kupoprodaji potrebno je dostaviti:
prijedlog za upis u dva primjerka
kupoprodajni ugovor (u izvorniku ili ovjerenoj preslici)
ovjerenu tabularnu izjavu prodavatelja (ako nije sastavni dio ugovora ili izjava nije sadržana u prijedlogu za upis)
dokaz o državljanstvu kupca (domovnica, osobna iskaznica, putovnica)
dokaz o plaćanju sudske pristojbe ili dokaz o oslobođenju od plaćanja sudske pristojbe.
pristojba za upis naplaćuje se prema tarifi propisanoj u Uredbi o tarifi sudskih pristojbi pa se tako za podnesak kojim se traži upis u zemljišnu knjigu ili brisanje iz zemljišne knjige plaća pristojba od 50,00 kuna, a za uknjižbu ili predbilježbu prava vlasništva i drugih stvarnih prava plaća se pristojba od 200,00 kuna (ako se na temelju jednog prijedloga upisuje više prava u korist jedne osobe kod istog suda, pristojba se plaća za upis svakog prava posebno).
Ako prijedlog za upis prava vlasništva ne podnesete u roku od 60 dana od dana stjecanja uvjeta za upis tog prava u zemljišnu knjigu ili knjigu položenih ugovora, obračunat će vam se pristojba u peterostrukom iznosu. Nakon što se predaju svi potrebni dokumenti i dobije urudžbeni broj, status predmeta može se provjeravati i putem stranica Ministarstva pravosuđa i Državne geodetske uprave na poveznici Uređena zemlja.
Posredovanje u prometu nekretnina radnje su posrednika u prometu nekretnina koje se tiču povezivanja nalogodavca i treće osobe te pregovora i priprema za sklapanje pravnih poslova kojih je predmet određena nekretnina osobito pri kupnji, prodaji, zamjeni, najmu, zakupu i dr.
Članak 6. Zakona propisuje da je jedan od uvjeta za dobivanje rješenja o ispunjavanju uvjeta za obavljanje posredovanja u prometu nekretnina i upis u Registar posrednika sklapanje ugovora o radu na puno radno vrijeme s osobom koja je agent posredovanja u prometu nekretnina.
Iz toga proizlazi da je za rad i poslovanje posrednika, uz ostale propisane uvjete, dovoljno da posrednik upošljava jednog agenta s položenim stručnim ispitom i upisanim u Imenik agenata.
Ne ulazite u rizik poslovanja s nekretninama sami ! Obratite nam se i mi ćemo učiniti sve što je potrebno da cijeli posao protekne glatko i bez problema.
Porez na promet nekretnina plaća se po stopi od tri posto (3%). Ako ste kupili, naslijedili ili na bilo koji drugi način stekli nekretninu (građevinu ili zemljište) kad se na takvo stjecanje ne plaća porez na dodanu vrijednost (PDV), obveznik ste poreza na promet nekretnina. Stopa poreza iznosi tri posto (3%) od tržišne vrijednosti nekretnine u trenutku njezina stjecanja.
Osnovica poreza na promet nekretnina je tržišna vrijednost nekretnine u trenutku nastanka porezne obveze.
Plaćanja PDV-a, između ostalog, oslobođena je:
isporuka zemljišta, osim građevinskog zemljišta
isporuka građevina ili njihovih dijelova i zemljišta na kojem se nalaze ako je od datuma prvog nastanjenja, odnosno korištenja, do datuma sljedeće isporuke proteklo više od dvije godine.
Građani ne plaćaju porez na promet nekretnina ako su:
osobe koje stječu nekretnine u postupku vraćanja oduzete imovine i komasacije nekretnina
prognanici i izbjeglice koji stječu nekretnine zamjenom svojih nekretnina u inozemstvu
zaštićeni najmoprimci koji kupuju stambenu zgradu ili stan u kojem stanuju na temelju ugovora o najmu,
građani koji kupuju stambenu zgradu ili stan (uključujući i zemljište), na kojem su imali stanarsko pravo ili uz suglasnost nositelja stanarskog prava prema propisima kojima se uređuje prodaja stanova na kojima postoji stanarsko pravo. Isto vrijedi i za zaštićene najmoprimce koji kupuju stambenu zgradu ili stan u kojem stanuju na temelju ugovora o najmu
osobe koje stječu nekretnine u skladu s propisima kojima se uređuje pretvorba društvenog vlasništva u druge oblike vlasništva
bračni drug, izvanbračni drug, formalni i neformalni životni partneri, potomci i preci te posvojenici i posvojitelji koji su u tom odnosu s primateljem uzdržavanja te od njega stječu nekretnine na temelju ugovora o doživotnom uzdržavanju ili na temelju ugovora o dosmrtnom uzdržavanju
osobe koje razvrgnućem suvlasništva ili diobom zajedničkog vlasništva stječu posebne dijelove te ili tih nekretnina, neovisno o omjerima prije i nakon razvrgnuća suvlasništva ili diobe zajedničkog vlasništva.
Koje dokumente trebate priložiti ovisi o tome po kojoj ste osnovi oslobođeni od plaćanja poreza.
Pravo na oslobađanje imate i ako ste nekretninu naslijedili ili dobili na dar i pripadate u jednu od sljedećih kategorija:
bračni drug, izvanbračni drug, formalni i neformalni životni partneri, potomci i preci koji čine uspravnu liniju te posvojenici i posvojitelji koji su u tom odnosu s umrlim ili darovateljem
pravne i fizičke osobe kojima Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave daruje, odnosno daje nekretnine bez naknade radi odštete ili iz drugih razloga u svezi s Domovinskim ratom
bivši bračni drugovi, bivši izvanbračni drugovi te bivši formalni i neformalni životni partneri kada uređuju svoje imovinske odnose.
Promet nekretnina nastao nakon 1. siječnja 2017. godine prijavljuju javni bilježnici, sudovi ili javnopravna tijela u okviru svoje nadležnosti. Ako ipak netko sastavi ispravu koju nije ovjerio kod javnog bilježnika, i dalje je dužan takav promet nekretnina prijaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema mjestu gdje se nekretnina nalazi, u roku od 30 dana od sastavljanja te isprave.
NAPOMENA: Ako promet nekretnine nije prijavljen prema tržišnoj vrijednosti nekretnine Porezna uprava je ovlaštena procjenom utvrditi tržišnu vrijednost nekretnine. Ako je porezni obveznik oslobođen od plaćanja poreza, više neće dobiti rješenje o tom oslobođenju. Rješenje će dobiti samo oni porezni obveznici kojima se utvrđuje porezna obveza.
Obveznik poreza na promet nekretnina dužan je u roku 15 dana od dana dostave rješenja o utvrđivanju poreza na promet nekretnina platiti poreznu obvezu, budući žalba ne odgađa izvršenje niti privremenog niti poreznog rješenja.
Porezna osnovica je tržišna vrijednost nekretnine u trenutku nastanka porezne obveze. Tržišna vrijednost nekretnine je cijena nekretnine koja se postiže ili se može postići na tržištu u trenutku nastanka porezne obveze. Predmet oporezivanja je promet nekretnina. Prometom nekretnina ne smatra se stjecanje nekretnina, na koje se plaća porez na dodanu vrijednost.
Ne. Plaća jedino ako kupljenu nekretninu prodaje prije isteka roka od tri godine od dana kupovine i po višoj cijeni od nabavne. Tada je dužan na razliku između kupovne i prodajne cijene nekretnine, platiti porez u visini od 35%, uvećan za prirez koji je različit u pojedinim županijama, gradovima i općinama Republike Hrvatske.
Prešutni dogovor oko visine iznosa kapare jest da ona iznosi 10% od ukupne prodajne cijene. Naravno da to nemora biti tako i da je iznos kapare podložan dogovoru/sporazumu između Ugovornih strana.
Visina, iznos posredničke provizije, slobodno se određuje i ugovara u prethodno zaključenom Ugovoru o posredovanju u prometu nekretnina a obično iznosi između 2 i 4 %.
Zakon o posredovanju u prometu nekretnina u članku 15. stavku 1., propisuje da se ugovorom o posredovanju u prometu nekretnina obvezuje posrednik da će nastojati naći i dovesti u vezu s nalogodavcem osobu radi pregovaranja i sklapanja određenog pravnog posla o prijenosu ili osnivanju određenog prava na nekretnini, a nalogodavac se obvezuje da će mu isplatiti određenu posredničku naknadu ako taj pravni posao bude sklopljen.
Odredbom članka 28. Zakona o posredovanju u prometu nekretnina, izrijekom je propisano da posrednik stječe pravo na naknadu tek nakon sklapanja ugovora za koji je posredovao, osim ako posrednik i nalogodavac nisu ugovorili da se pravo na plaćanje naknade stječe već pri sklapanju predugovora.
Dakle, Zakonom o posredovanju u prometu nekretnina su propisani uvjeti za ostvarivanje prava na posredničku naknadu, a to je trenutak stjecanja tog prava (nakon sklapanja ugovora ili ukoliko postoji dogovor pri sklapanju predugovora) kao i način ugovaranja (ugovor ili predugovor) koji s obzirom na podatke koje taj ugovor mora sadržavati sukladno odredbi članka 15. stavak 6. i stavak 7., mora biti sastavljen u pisanoj formi (članak 15. stavak 2. ).
Naime, takva zakonska odredba je sasvim logična, budući poslovi vezani uz promet nekretnina sukladno Zakona o posredovanju u prometu nekretnina obuhvaćaju kupnju, prodaju, zamjenu, najam i zakup nekretnina te ovim pravnim poslovima svakako prethode pregovori, sastavljanje ugovora, kao i nezaobilazna prethodna provjera zemljišnoknjižnog stanja za predmetnu nekretninu.
Posrednik nema pravo na naknadu za posredovanje ako s nalogodavcem kao stranka (sudjeluje u prometu nekretninom) zaključi ugovor za promet nekretninom koja je bila predmet posredovanja, odnosno ako takav ugovor s nalogodavcem sklopi agent koji za posrednika obavlja poslove posredovanja – posrednik ima pravo tražiti naknadu štete od zaposlene osobe sukladno propisima o radu.
U praksi se javlja situacija da nalogodavac prodaje nekretninu preko dvije ili više agencija koje u isto vrijeme prime ponudu za kupovinu nekretnine od istoga kupca, te se u vezi s tim otvara pitanje tko ima pravo na naknadu nakon izvršenog posredovanja?
– Relevantan odgovor nalazimo u odredbi članka 15. Zakona o posredovanju u prometu nekretnina i trenutku sklapanja ugovora o posredovanju te bi pravo na posredničku proviziju imao onaj posrednik koji je prvi izvršio posredovanje uz uvjet da s prodavateljem ima zaključen ugovor o posredovanju za predmetnu nekretninu.
Također je važno napomenuti i obratiti pozornost na čl. 16. st. 2. Zakona o posredovanju u prometu nekretnina koji propisuje: Ako je za vrijeme trajanja ugovora o isključivome posredovanju nalogodavac sklopio mimo posrednika pravni posao preko drugog posrednika, a za koji je isključivom posredniku bio dan nalog za posredovanje, dužan je isključivom posredniku platiti ugovorenu posredničku naknadu kao i moguće dodatne stvarne troškove učinjene tijekom posredovanja za navedeni posredovani posao.
U kontekstu prava na posredničku naknadu kada je ugovoreno da će posrednik imati pravo na određenu naknadu i ako njegovo nastojanje ostane bez rezultata te ne uspije izvršiti svoju ulogu posrednika i dovesti u kontakt svog nalogodavca s potencijalnim partnerima za sklapanje ugovora, o takvom ugovoru suditi će se prema odredbama koje vrijede za ugovor o djelu. Posrednik, dakako ne odgovara ako i pored potrebne brižljivosti ne uspije u svom nastojanju.
Troškove dodatnih usluga u vezi s poslom koji je predmet posredovanja, posrednik može naplatiti u visini stvarnih troškova ako je to posebno ugovoreno između posrednika i nalogodavca.
Nakon prestanka ugovora o posredovanju u prometu nekretnina posrednik ima pravo na naknadu u roku do 12 mjeseci ako ugovorom nije drukčije ugovoreno i u slučajevima kad nalogodavac sklopi s trećom osobom pravni posao koji je posljedica posrednikova djelovanja prije prestanka ugovora o posredovanju.
Najviše nedoumica se odnosi na pitanje tj. slučaj: “Je li osoba koja se javila agenciji za promet nekretnina na njen oglas objavljen u novinama ili na njezinim internet stranicama, vezano za prodaju/najam nekretnine, time postala nalogodavac u kupovini/najmu te je li obvezna potpisati ugovor o posredovanju u prometu nekretninama i platiti agenciji posredničku proviziju ako dođe do kupnje/najma” ?
Prema tumačenju odredbi Zakona o posredovanju u prometu nekretnina od strane Ministarstva gospodarstva koje laiku nije nimalo jednostavno shvatiti, najjednostavniji odgovor je – NE!
Naime, zainteresirani kupac/najmoprimac koji je pročitao agencijski oglas nekretnine u novinama ili je nekretninu vidio u ponudi na internet stranicama agencije za te nekretnine nije nalogodavac koji je u obvezi platiti agenciji posredničku proviziju, nego se smatra tzv. “trećom stranom” za koju ta obveza ne postoji.
Na osnovi Zakona o posredovanju u prometu nekretnina, obveza plaćanja posredničke provizije proizlazi isključivo za nalogodavca. To je osoba koja je angažirala agenciju da za njega posreduje.
Agencija svoju posredničku proviziju smije naplatiti samo ako je angažirana od klijenta i o tome ima zaključen ugovor o posredovanju. Na žalost, praksa na terenu često demantira prethodno navedeno. Događa se da potencijalni kupac (najčešće telefonom) pita za određenu nekretninu iz ponude agencije, a onda agencija kupnju/najam nekretnine uvjetuje plaćanjem posredničke provizije. Takva praksa nije u skladu sa zakonom, potrošačkim pravima i moralom. Dakle taj potencijalni kupac nije nalogodavac – on je “treća strana”!
Važno je istaknuti i da posrednik koji bi radio protivno prethodno sklopljenom ugovoru o posredovanju npr. s prodavateljem, odnosno koji bi radio protivno interesima prodavatelja (nalogodavac) za drugu stranu (osoba koju je vodio u obilazak i razgledavanje nekretnina) što se može okarakterizirati potencijalnim sukobom interesa, može izgubiti pravo na posredničku naknadu. Naravno, to bi trebalo dokazati u odgovarajućem postupku pred nadležnim sudom.